oborina (padalina, padavina), voda koja u tekućem ili čvrstom agregatnom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odn. odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (→ hidrometeori). Oborine se mogu podijeliti na konvekcijske, izazvane konvektivnim procesima u kojima padaju najčešće u obliku pljuska iz kumulonimbusa, na orografske (ispravnije bi bilo orogene, jer nastaju djelovanjem orografije), koje nastaju prisilnim dizanjem vlažna zraka uz obronke planina pod utjecajem vjetra, te na frontalne, koje nastaju polaganim dizanjem zraka uzduž frontalnih ploha u sklopu procesa u ciklonama, no najčešće nastaju kombinacijom dvaju ili svih triju tipova.
Količina i razdioba oborina tijekom godine, kao i broj dana s određenom količinom oborina te maksimalne količine koje se mogu očekivati u nekom dužem razdoblju, ubrajaju se među glavne značajke klime. Oborine su vremenski i prostorno vrlo promjenljive. Količina oborina mjeri se kišomjerom; njime se utvrđuje koliko bi milimetara bio visok sloj vode od oborina kada ne bi bilo isparavanja, otjecanja i prokapljivanja kroz tlo. Količina oborina od 1 mm odnosi se na površinu od 1 m², što znači da je na svaki kvadratni metar tla pala jedna litra vode. Općenito se uzima da je godišnji prosjek količine oborina za Zemlju u cjelini 1000 mm, s najvećom prosječnom količinom od 11 430 mm u mjestu Cherrapunji u sjevernoj Indiji, i s najmanjom od 10 mm u Arici u sjevernom Čileu. Najveća je do sada izmjerena količina oborina tijekom jedne godine 22 987 mm, i to u razdoblju od kolovoza 1860. do lipnja 1861., u Cherrapunjiju, a ondje je izmjerena i najveća 24-satna količina od 1870 mm. Mjesto Iquique u sjevernom Čileu četiri je godine bilo bez kiše, a godišnji je prosjek samo 3 mm. Po godišnjem kretanju količine oborina razlikuje se šest klimatskih tipova oborina: ekvatorski (s maksimumom oborina nakon proljetne i jesenske ravnodnevice), tropski (maksimum oborina ljeti), monsunski (maksimum oborina ljeti, zime suhe), suptropski (maksimum oborina zimi, ljeta suha), kontinentalni (ljetne kiše) i oceanski (zimske kiše) tip oborina. Kao poseban tip izdvaja se sredozemni tip oborina (zime kišovite, ljeta suha).
